Lastovska nezainteresovanost
Čini se da posebnost Lastova počiva na
uzajamnoj viševekovnoj interakciji ostrva i „ostatka sveta“. Prilična fizička
izolovanost u odnosu na kopno i orijentisanost „u se’ i u svoje kljuse“ je,
izgleda, uslovila jedan specifično drčan i naizgled nezainteresovan stav prema
raznim „dođošima“ i njihovim namerama. U prošlosti su bili zanimljivi kao
potencijalno važna tačka mediteranskih trgovinskih puteva, ili kao prva/
poslednja fortifikacijska kota. Tokom istorije su bili i česta meta piratskih
osvajanja, baš zbog tog ambivalentnog i nejedinstvenog poimanja Lastova od
strane ljudi sa kopna; sjajno mesto za skrivanje, ali i zgodna odskočna daska
za nove pljačkaške pohode. Izgleda da su gusari imali najmanje uspeha od svih
drugih na Lastovu; upravo Lastovski poklad priča na paganski način obrađenu
legendu o tome kako su, ujedinjeni, uz pomoć prirodnih nepogoda, ostrvljani
uspeli da odbrane Lastovo od pljačkaša.
Lastovo, danas, predstavlja priličan
izuzetak opštem poimanju hrvatskih ostrva, kao omiljenih turističkih
destinacija. Fokusirano na sebe, ostrvo, svoju autohtonost predstavlja
netaknutom prirodom, prilično uočljivim i ponegde dobro očuvanim nasleđem iz
prošlosti (bez obzira na koju epohu se odnosi) i svojim shvatanjem protoka
vremena, tako sličnog mentalitetu meštana zabačenih sela na kopnu. Stiče se
(naivan?) utisak da ni danas, u našem globalnom selu, ne žure da uspostave
svoje mesto i zgrabe svoj deo kolača; kao da imaju svest o tome da bi, na takav
način, prokockali svoju posebnost.
Gotovo potpuna nezainteresovanost prema lifestyle- u ljudi sa kopna može da
deluje kao proračunata poza iskusnih trgovaca, ali i kao istinska namera da se
odupru opštim konzumentskim trendovima. Sasvim je normalno da, ako se
zateknete, tokom Poklada na Lastovu, ostanete gladni, iz prostog razloga što
nijedna konoba, ni trgovina tada ne radi, a, svi koji treba da su tu i raduju
se prazniku, jesu i siti i veseli. Elem, jeli su kod svojih kuća. Nije neobično
da se sa gnušanjem posmatraju ponude povrća i voća na splitskoj pijaci, jer su
„veštačke“, a da se dobrim vinom smatra samo ono koje je na tradicionalan način
proizvedeno, za sopstvene potrebe. Lastovci odbijaju da poveruju da je danas
moguće napraviti devičansko ulje od maslina, bilo gde osim kod njih, i to na
retkim mestima, uz upotrebu starih mašina.
Poseban „ponos“ Lastovaca je vezan za
(ne)postojanje plaža. Zapravo, reći će vam kako ih ima i kako su divlje, ali su
„njihove“ i nemaju nameru da ih „urbanizuju“ i prilagode opštoj predstavi. Sa
posebno kiselim izrazom lica govore o onim plažama, na koje je prenesen
šljunak, sitni pesak, jer- nije originalan. Jedinstven pra- ekološki stav, koji
dominira na svakom ćošku, vremenski ritam, koji se meri iskustvom prošlih
vremena i svest o sopstvenoj prošlosti, kakva god ona bila u tako ograničenom i
izolovanom prostoru, samo stvara sliku o ostrvu koje nema nameru da ispunjava
ničije želje, nego želi da se razvija po sopstvenim potrebama. Lastovo nije
instant turistička destinacija, a neće to ni biti, nego mesto življenja. Vrlo
selektivno, prkosnog smisla za humor. Slično kao i umetnost. Andrej Bereta, 11.02.2016.
AiR Lastovo 2016.
AiR Lastovo
2016, kao prva umetnička rezidencija na ostrvu Lastovo u Hrvatskoj, zamišljena
je kao jednomesečna kreativna interakcija sa ostrvom.
Uključivanje
u lokalni kontekst je zamišljeno kao način za podsticanje istraživanja i nove
umetničke produkcije. Ova rezidencija se nalazi u sklopu šire mreže projekata
koji imaju za cilj podizanje svesti o, principijelno, kulturnoj baštini ostrva,
potrebom za renovacijom napuštenih i propalih objekata, kao i uključivanja
zajednice u očuvanje svoje okoline.
Rezidencija
je otvorena za umetnike koji rade u različitim medijima (tradicionalni i
savremeni), a koji mogu biti postavljeni i/ili izvedeni u galerijskom i
različitim javnim prostorima: grad Lastovo, mesta Uble i Skrivena Luka. Program
je takođe otvoren za kustosko-umetničke projekte i istraživanja.
Kustosi: Andrej Bereta i Srđan Tunić (istoričari umetnosti, kustosi).
Glavni partneri:
- Udruga
za promicanje kulture i umjetnosti Dobre Dobričević, Lastovo,
Hrvatska.
- Heritage
Go Pro j.d.o.o, Split, Hrvatska.
- Udruženje
građana "Artikal: društvo za negovanje i promovisanje
savremenog i slobodnog umetničkog izražavanja", Srbija,
Beograd.
Partneri/
prijatelji i podrška: Umjetnička inicijativa "PAŠARIN" iz Splita, Općina Lastovo, Lokalna akcijska grupa
(LAG) Brač, Uljarska zbirka "Muzej uja" iz Škripa, Općina Tučepi, Nomad
iz Zagreba, Ka kultura u Tučepskin Zaseocima, Turistička zajednica Općine Tučepi, Turistička zajednica grada
Supetra, NEXTBIKE sustav javnih bicikala d.o.o, Hrvatska banka za obnovu i
razvitak, Jadrolinija, European Coastal Airlines, ICOM Hrvatska, Sveučilište u Splitu (Filozofski fakultet i Umjetnička akademija).
Kontakt:
air.lastovo@gmail.com
Više
informacija: http://heritagegopro.com/53-sata-air-lastovo-2016/
Vest na SEEcult.
Нема коментара:
Постави коментар